O projektu
Projekt "Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja" sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda, a nositelj je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Vrijednost ovog projekta iznosi ukupno 232.848.999,94 HRK.
Projekt se financira u okviru Poziva Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih za dostavu prijedloga operacije koja će se financirati kao izravna dodjela sredstava u okviru Prioritetne osi 3 – "Obrazovanje i cjeloživotno učenje" Specifičnog cilja 10.iv.1 "Modernizacija ponude strukovnog obrazovanja te podizanje njegove kvalitete u svrhu povećanja zapošljivosti učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. koji je objavilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
U RH 67,7% redovnih učenika srednjih škola, u šk. god. 2017./18. upisalo je neki od 279 strukovnih programa/kurikuluma u jednoj od 299 ustanova za strukovno obrazovanje. Većina učenika bila je upisana u četverogodišnje (i jedan petogodišnji) programe, trećina njih u trogodišnje programe (za vezane obrte (JMO) ili tzv. „klasični model"), a manje od 1 % učenika bilo je upisano u dvogodišnje, jednogodišnje i programe obrazovanja za učenike s teškoćama. (Izvor: MZO, 2017.) Strukovno obrazovanje u RH provodi se u ustanovama za strukovno obrazovanje i dijelom kod poslodavaca, a učenje temeljeno na radu (UTR) prisutno je u tri oblika: kombinirani programi ili naukovanje, u školi s razdobljima osposobljavanja kod poslodavca, integrirano u programu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ustanove za strukovno obrazovanje u prosjeku imaju po 400 učenika upisanih u prosječno 10 različitih programa obrazovanja što je iznimno zahtjevno u financijskom, kadrovskom i organizacijskom smislu. Zbog kadrovskih zahtjeva i zahtjeva za određenim standardom opremljenosti, strukovni programi su skupi, a ustanove za strukovno obrazovanje trebaju značajnu podršku u prilagodbi i promjeni ponude programa.
Ključni izazovi postojećeg sustava su:
Velik broj nastavnih planova i programa (NPP) razvijeni su prije više od 20 godina, JMO programi početkom 2000-ih, a samo 30-ak strukovnih kurikuluma u zadnjih 6 godina. Postojeći programi nisu razvijani sustavno te postoje velika preklapanja među njima što je izravna posljedica toga što su dosadašnji reformski potezi bili ograničenog obuhvata i što su zahvatili samo dio strukovnog obrazovanja. Izuzev novih strukovnih kurikuluma, NPP ne temelje se na ishodima učenja i nisu odraz potreba tržišta rada te ne omogućavaju fleksibilnost u provedbi, a kao jedan od glavnih nedostataka strukovnih programa identificiran je nedostatan udio učenja temeljenog na radu kod poslodavaca. Takvo stanje rezultiralo je nekim negativnim trendovima na tržištu rada. U razdoblju od 2010. do 2018. podatci HZZ-a pokazuju da se najveći broj registriranih nezaposlenih osoba, prosječno čak 57,5 %, odnosi na osobe sa završenim srednjoškolskim strukovnim obrazovanjem u trajanju od 1-4 godine. Najbolji način suočavanja s ovim problemom su ulaganja u poboljšanje i prilagodbu sustava strukovnog obrazovanja koje odgovara potrebama tržišta rada, čime bi se izbjegle nepodudarnosti ponude i potražnje za vještinama na tržištu rada.
Ovim projektom pristupilo bi se modernizaciji strukovnog obrazovanja u RH i razvoju novih strukovnih kurikuluma s jakom poveznicom s potrebama tržišta rada kroz izrađene standarde zanimanja i standarde kvalifikacija sukladno HKO-u i koji će se temeljiti na kurikularnom pristupu i ishodima učenja. Pristup sektorskih kurikuluma koje će razviti ASOO, dovest će do racionalizacije broja kurikuluma, omogućit će učenicima lakše uključivanje na tržište rada, bolju horizontalnu prohodnost, profesionalni razvoj ali i nastavak obrazovanja. Naglasak će se staviti na UTR u različitim obujmima, sukladno NKSO-u. Kroz projekt bi se pružila značajna podrška školama za provedbu novog pristupa i modela, koji će velik naglasak staviti na fleksibilnost i autonomiju škola uključujući i razvoj priručnika i pomoćnih nastavnih sredstava. Ciljna skupina bit će odgojno-obrazovno osoblje, odnosno nastavnici strukovnih predmeta te ravnatelji ustanova za strukovno obrazovanje. Kroz kontinuirane medijske kampanje podići će se i vidljivost strukovnog obrazovanja u društvu, među poslodavcima i široj javnosti.
Projekt se financira u okviru Poziva Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih za dostavu prijedloga operacije koja će se financirati kao izravna dodjela sredstava u okviru Prioritetne osi 3 – "Obrazovanje i cjeloživotno učenje" Specifičnog cilja 10.iv.1 "Modernizacija ponude strukovnog obrazovanja te podizanje njegove kvalitete u svrhu povećanja zapošljivosti učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. koji je objavilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
U RH 67,7% redovnih učenika srednjih škola, u šk. god. 2017./18. upisalo je neki od 279 strukovnih programa/kurikuluma u jednoj od 299 ustanova za strukovno obrazovanje. Većina učenika bila je upisana u četverogodišnje (i jedan petogodišnji) programe, trećina njih u trogodišnje programe (za vezane obrte (JMO) ili tzv. „klasični model"), a manje od 1 % učenika bilo je upisano u dvogodišnje, jednogodišnje i programe obrazovanja za učenike s teškoćama. (Izvor: MZO, 2017.) Strukovno obrazovanje u RH provodi se u ustanovama za strukovno obrazovanje i dijelom kod poslodavaca, a učenje temeljeno na radu (UTR) prisutno je u tri oblika: kombinirani programi ili naukovanje, u školi s razdobljima osposobljavanja kod poslodavca, integrirano u programu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ustanove za strukovno obrazovanje u prosjeku imaju po 400 učenika upisanih u prosječno 10 različitih programa obrazovanja što je iznimno zahtjevno u financijskom, kadrovskom i organizacijskom smislu. Zbog kadrovskih zahtjeva i zahtjeva za određenim standardom opremljenosti, strukovni programi su skupi, a ustanove za strukovno obrazovanje trebaju značajnu podršku u prilagodbi i promjeni ponude programa.
Ključni izazovi postojećeg sustava su:
- zastarjelost programa i njihov neracionalan broj i struktura,
- ograničenost dosadašnjih reformskih mjera,
- slaba povezanost s tržištem rada,
- nedovoljna prisutnost UTR
- neprikladna opremljenost škola, zastarjela oprema
- nepostojanje udžbenika za mnoge strukovne predmete.
Velik broj nastavnih planova i programa (NPP) razvijeni su prije više od 20 godina, JMO programi početkom 2000-ih, a samo 30-ak strukovnih kurikuluma u zadnjih 6 godina. Postojeći programi nisu razvijani sustavno te postoje velika preklapanja među njima što je izravna posljedica toga što su dosadašnji reformski potezi bili ograničenog obuhvata i što su zahvatili samo dio strukovnog obrazovanja. Izuzev novih strukovnih kurikuluma, NPP ne temelje se na ishodima učenja i nisu odraz potreba tržišta rada te ne omogućavaju fleksibilnost u provedbi, a kao jedan od glavnih nedostataka strukovnih programa identificiran je nedostatan udio učenja temeljenog na radu kod poslodavaca. Takvo stanje rezultiralo je nekim negativnim trendovima na tržištu rada. U razdoblju od 2010. do 2018. podatci HZZ-a pokazuju da se najveći broj registriranih nezaposlenih osoba, prosječno čak 57,5 %, odnosi na osobe sa završenim srednjoškolskim strukovnim obrazovanjem u trajanju od 1-4 godine. Najbolji način suočavanja s ovim problemom su ulaganja u poboljšanje i prilagodbu sustava strukovnog obrazovanja koje odgovara potrebama tržišta rada, čime bi se izbjegle nepodudarnosti ponude i potražnje za vještinama na tržištu rada.
Ovim projektom pristupilo bi se modernizaciji strukovnog obrazovanja u RH i razvoju novih strukovnih kurikuluma s jakom poveznicom s potrebama tržišta rada kroz izrađene standarde zanimanja i standarde kvalifikacija sukladno HKO-u i koji će se temeljiti na kurikularnom pristupu i ishodima učenja. Pristup sektorskih kurikuluma koje će razviti ASOO, dovest će do racionalizacije broja kurikuluma, omogućit će učenicima lakše uključivanje na tržište rada, bolju horizontalnu prohodnost, profesionalni razvoj ali i nastavak obrazovanja. Naglasak će se staviti na UTR u različitim obujmima, sukladno NKSO-u. Kroz projekt bi se pružila značajna podrška školama za provedbu novog pristupa i modela, koji će velik naglasak staviti na fleksibilnost i autonomiju škola uključujući i razvoj priručnika i pomoćnih nastavnih sredstava. Ciljna skupina bit će odgojno-obrazovno osoblje, odnosno nastavnici strukovnih predmeta te ravnatelji ustanova za strukovno obrazovanje. Kroz kontinuirane medijske kampanje podići će se i vidljivost strukovnog obrazovanja u društvu, među poslodavcima i široj javnosti.
|
|
|
